U BiH moguća pojava tornada!

U BiH moguća pojava tornada!

Nagle promjene vremena, koje su evidentne, a i u budućnosti će biti sve prisutnije u Bosni i Hercegovini (BiH), posljedica su globalnog zagrijavanja i uništavanja planete Zemlje...

Klimatske promjene postaju sve izraženije, vidljive su od "cunamija" do obilnih kiša tokom ljeta, a prate ih i nezapamćene promjene u temperaturi.

Dok je u Moskvi nedavno zabilježena temperatura od 33 stepena Celzijusa, što je najviša temperatura u glavnom ruskom gradu od 1891. godine, u Austriji je istovremeno padao snijeg. Banjaluka je 11. maja ove godine bila najtopliji grad u Evropi.

Klimatolog Meteorološkog zavoda Federacije BiH (FBiH) Željko Majstorović tvrdi za banjalučke "Nezavisne novine" da bi se tornado u narednim godinama mogao pojaviti i u BiH, tim prije jer je prošle godine prvi tornado zabilježen u susjednoj Hrvatskoj, preciznije sjevernoj Dalmaciji.

"Kada bi se ovog trenutka obustavila cijela svjetska industrija i saobraćaj, što je naravno nemoguće, čak i tada, bi oporavak atmosfere išao sporo. Teško bi se vratila na stanje od prije 200 godina. Velika su industrijska zagadjenja, sječa šuma, što za posljedicu ima lagano uništavanje planete Zemlje, a sve to i mi počinjemo osjećati", govori Majstorović.

Najtopliji dio ljeta bi trebala biti posljednja dekada jula i prva dekada avgusta, kada se očekuju i najviše temperature. Vrijeme će biti dosta promjenljivo, sa kraćim izrazito toplim epizodama. Količina padavina u junu će biti u granicama prosjeka, tvrde meteorolozi, dok bi u julu i avgustu trebale biti ispod višegodišnjeg prosjeka. Statističke analize ukazuju da će jun u pogledu temperature biti nešto iznad višegodišnjeg prosjeka, koji za ovaj mjesec iznosi 17,4 stepena Celzijusa.

Prema riječima meteorologa Nebojše Kuštrinovića, klima u BiH sve bliža klimi koju su svjetski meteorolozi predvidjeli na našim prostorima u sljedećih 100 godina, a koja će se u narednim decenijama značajno promijeniti.

"Komitet za klimatske promjene BiH uradio je prve pilot procjene klimatskih promjena na našim prostorima. Prema tim procjenama predvidjen je globalni porast temperatura i na neki način u sljedećih 100 godina klima bi u našim krajevima mogla biti ravna klimi sjeverne Grčke", ističe Kuštrinović.

Jun je počeo u BiH kišovito, sa munjama i gromovima skoro svaki dan. Nažalost, više lica je stradalo od udara groma. Prema dugoročnoj prognozi Federalnog meteorološkog zavoda u junu, julu i avgustu, srednje temperature će biti iznad višegodišnjeg prosjeka.

Na prostoru BiH krajem maja je zabilježen slučaj da su u 24 sata tri osobe poginule od udara groma, na tri različita kraja, što je ranije bila rijetkost.

"Činjenica je da su prije u godini dana bila dva do tri slučaja udara groma, dok je sada to češće. Evidentno je da u posljednje vrijeme 'zahvaljujući' upravo ovim klimatskim promjenama i toj velikoj promjenljivosti vremena, oluje sa grmljavinom i gromovima su sve češće", navodi Majstorović.

Majstorović objašnjava da se prema evidencijama meteo-stanica gromovi u BiH najčešće pojavljuju u Posavini. Najbolje se skoniti, navodi, negdje na suvo mjesto, pokriveno. Svaki izlazak na otvoreno predstavlja opasnost jer se nikada ne zna konfiguracija naboja u zemlji i oblacima.

LjuDi MOjI DA lI jE To MoGUćEEEEEEE

Vrlo sam pasivan što se tiče tiče razmišljanja o tim klimatskim promjenama ... a često i ljudi koji nemaju veze o toj oblasti iznose u javnost senzacionalističke informacije o katastrofalnim klimatskim promjenama koje nam predstoje ...

Jedino u šta vjerujem je teorija Milutina Milankovića http://www.milutin-milankovic.com/
isječak iz teksta ekonomist-a

Citat :

Od tada, Milanković je posvetio svoju karijeru razvoju matematičke teorije klime, zasnovane na sezonskim i geografskim varijacijama sunčevog zračenja koje prima Zemlja. Po teoriji koja danas nosi Milankovićevo ime, dok Zemlja putuje kroz svemir oko Sunca, ciklične varijacije tri elementa Zemlja-Sunce geometrije se kombinuju da bi nastale varijacije u količini sunčeve energije koja stiže do Zemlje.
Kao prvo, to su varijacije u ekscentricitetu, odnosno obliku Zemljine orbite oko Sunca, zatim promene ugla koji Zemljina osa zatvara sa ravni Zemljine orbite i, napokon, promena u orijentaciji Zemljine ose rotacije - precesiji. Zajedno, periodi ovih orbitalnih kretanja postali su poznati kao Milankovićevi ciklusi.

Promene u orbitalnom ekscentricitetu utiču na udaljenost između Zemlje i Sunca. Trenutno, postoji razlika od samo tri procenta (pet miliona kilometara) između najbližeg prilaza (perihel), koji se odvija negde oko 3. januara, i najvećeg udaljavanja (ahel) koje se odvija negde oko 4. jula. Ova razlika u udaljenosti odgovorna je za oko šestoprocentni rast dolazećeg sunčevog zračenja (osunčavanje) u periodu od jula do januara.

Oblik Zemljine orbite menja se od eliptičnog (veliki ekscentricitet) do gotovo kružnog (mali ekscentricitet) u ciklusu od oko 90.000 do 100.000 godina. Kad je orbita veoma eliptična, količina primljenog zračenja trebalo bi da bude za 20 do 30 procenata veća kod perihela nego kod ahela, što rezultuje u značajno različitoj klimi od ove koju imamo danas.
U slučaju da raste nagib ose, sezonske razlike su izraženije, tako da su zime hladnije, a leta toplija na obe hemisfere. Zemljina osa je trenutno nagnuta 23,5 stepeni od ravni orbite oko Sunca. Međutim, ovaj nagib se menja. Tokom ciklusa koji se zatvara, otprilike, svakih 40.000 godina, nagib ose varira između 22,1 i 24,5 stepeni.

Ledeno doba

Zbog promene nagiba, godišnja doba kakva poznajemo mogu da postanu naglašenija. Veći nagib znači toplija leta i hladnije zime, manji nagib znači hladnija leta i blaže zime. Promene u precesiji ose menjaju datume perihela i ahela i na taj način povećavaju razlike u godišnjim dobima na jednoj hemisferi, a smanjuju na drugoj.

Upotrebom ove tri orbitalne varijacije, Milanković je formulisao sveobuhvatni matematički model koji je proračunavao geografske razlike u osunčavanju i odgovarajuću temperaturu površine za 600.000 godina unazad, počev od 1800. godine. On je pokušao da dovede u vezu ove promene sa nastupanjem i povlačenjem ledenih doba.

Da bi to izveo, pretpostavio je da su promene zračenja na pojedinim geografskim širinama i godišnja doba mnogo važnija za rast i raspad ledenog pokrivača nego na nekim drugim. Zatim je, na sugestiju nemačkog klimatologa Vladimira Kopena, izabrao letnje osunčanje na 65 stepeni severno, kao najvažniju geografsku širinu i sezonu za model, rezonujući da u blizini ove širine nastaju veliki ledeni pokrivači i da hladnija leta mogu da smanje letnje topljenje leda, što vodi pozitivnom godišnjem bilansu snega i rastu ledenog pokrivača.

Na sam početak rata u našoj zemlji, 1941. godine, Milanković je objavio svoje veliko delo: "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba". Milankovićeva teorija dugo je bila ignorisana, da bi se tek nakon objavljivanja studije (Hejs i saradnici, 1976.) u časopisu "Science", koja se bavila proučavanjem dubokomorskih sedimentnih jezgara, pronašlo da Milankovićeva teorija, u stvari, odgovara periodima promene klime.

Autori su bili uspeli da izvuku iz sedimenta zapis promena temperatura unazad 450.000 godina i pronađu da su glavne varijacije klime blisko povezane sa promenama u geometriji (ekscentricitetu, promeni nagiba ose i precesiji) Zemljine orbite. Pokazalo se da su se ledena doba javljala kad je Zemlja prolazila kroz različite stepene orbitalne varijacije. Nakon objavljivanja ovih rezultata, Nacionalni istraživački savet američke Nacionalne akademije nauka prihvatio je Milankovićev ciklični model.

Još jedan zanimljiv tekst
http://www.ekonomist.co.yu/magazin/em213/nit/nit1.htm

Ma 21.12.2012.

sobot ::

Ma 21.12.2012.

Imam ja drugaricu koja je rodjena 21.12, na taj datum puni 21 godinu, i na sve to se zove Maja (Mayanski kalendar i to x). Pa skontaj

Haha, zanimljiva "slučajnost" .